Na današnji dan 1935. godine, u slovenskom Ptuju rođen je Oliver Mlakar, nekad najpopularniji tv-voditelj u regiji, odnosno bivšoj SFR Jugoslaviji. Od 1945. do 1953. je živio u Osijeku, a 1954. je došao u Zagreb na studij francuskog i italijanskog jezika.

Glumio je i u jednoj predstavi u kazalištu Gavelli koju je režirao Božidar Violić. Bilo je to amatersko kazalište «Zvonko Svjetličić» koje je bilo osnovano pri Zagrebačkom vodovodu.

Vodio najpopularnije kvizove

Kad se pojavila audicija za spikere, prijavio se, prošao i postao spiker na Radio Zagrebu, te narednih 30 godina čitao vijesti za Dnevnik te vodio najpopularnije kvizove, festivale i zabavne emisije, među kojima su: “Mikrofon je vaš”, “Jučer, danas, sutra”, “Jadranski susreti”, “Znam, znaš”, “Malo ja, malo ti”, “Sve od sebe”, “Kviskoteka”, “Kolo sreće” i dr. Osim toga, bio je urednik-prevoditelj inozemnih programa.

U Hrvatskoj i SFR Jugoslaviji postao je ikona televizijskog voditeljstva svojom jedinstvenošću, iskustvom i glasom. A i nakon penzionisanja Mlakar je dugo bio tražena osoba među televizijskim kućama i festivalima. Živi u Samoboru. 

Rođen Gotfrid Lajbnic, jedan od najsvestranijih umova svog doba

1646. - Gotfrid Lajbnic (Gottfried Leibniz), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat, rođen je na današnji dan. Smatra se jednim od najsvestranijih umova svog doba, sa značajnim doprinosom razvoju niza naučnih disciplina. Jedan je od predstavnika filozofije racionalizma. Poznat je postao po tome što je u isto vrijeme kao i Isak Njutn (Isaac Newton) otkrio diferencijalni i integralni račun. Najpoznatije mu je filozofsko djelo “Monadologija”. Izumio je infinitezimalni račun i postao prvi predsjednik Berlinske akademije nauka.

1804. - Rođena francuska književnica Amantina Oror Lusil Dipen (Amantine Lucile Aurore Dupin), baronica Didevan (Dudevant), poznata kao Žorž Sand (George Sand), preteča feminizma, autorica sentimentalnih, socijalnih i seoskih romana i priča. Ostavila je i obimnu prepisku i memoare. Djela: "Indijana", "Lelija", "Konsuelo", "Đavolja bara", "Nahoče Fransoa", "Mala Fadeta", "Ona i on", "Markiz d' Vimer", "Majstori trubači", "Historija mog života".

1853. - Umro srbijanski pisac Branko Radičević, romantičarski lirski pjesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Kao oduševljeni pristalica jezičke reforme Vuka Stefanovića Karadžića prvi je počeo da pjeva na narodnom jeziku. Pjesme su mu pune vedrine, vitalnosti, vragolanske žudnje i uživanja u prirodi, ali je u nekima predosjetio sopstvenu ranu smrt. U najpoznatijem djelu - poemi "Đački rastanak" opjevao je Karlovce i đačke radosti, dubinu i misaonost je iskazao u pjesmi "Tuga i opomena", a protivnike Vukovih reformi je ismijao u satiričnoj pjesmi "Put". Njegovi posmrtni ostaci su 1883. preneseni iz Beča i sahranjeni na Stražilovu.

1860. - Umro američki pronalazač Čarls Gudjer (Charles Goodyear), koji je 1839. otkrio proces vulkanizacije kaučuka, što je doprinijelo brzom razvoju industrije guma, posebno prozvodnje automobilskih guma.

1872. - Rođen francuski inžinjer i pilot Luj Blerio (Louis Bleriot), pionir avijacije, koji je 1909. prvi avionom preletio La Manš. Godine 1903., konstruisao je prvi avion, a 1906. avion s motorom koji je imao tri cilindra. U Prvom svjetskom ratu proizvodio je avione za francusku ratnu avijaciju, koji su bili među najuspješnijim u to vrijeme.

Umrla američka književnica Herijet Bičer Stou, autorica "Čiča Tomine kolibe"

1896. - Umrla američka književnica Herijet Bičer Stou (Harriet Beecher Stowe), borac za ženska prava i oslobađanje crnih robova. Romanom "Čiča Tomina koliba", u kojem je crnačko ropstvo podvrgla snažnoj kritici, doprinijela je ukidanju ropstva u SAD.

1902. - Rođen američki filmski režiser njemačkog porijekla Vilijam Vajler (William Wyler), čiji se filmovi odlikuju stilskom perfekcijom. Dobio je Oskare za filmove "Gospođa Miniver", "Ben Hur" i "Najljepše godine našeg života". Ostali filmovi: "Orkanski visovi", "Male lisice", "Kako ukrasti milion dolara", "Nasljednica", "Detektivska priča", "Keri", "Praznik u Rimu", "Prijateljsko ubjeđivanje".

1931. - Američka filmska glumica francuskog porijekla Lesli Karon (Leslie Caron), zapažena u filmskim mjuziklima pedesetih godina 20. vijeka, rođena je na današnji dan. Filmovi: "Amerikanac u Parizu", "Žiži", "Lili", "Fani".

1946. - Rođen Slobodan Santrač, legendarni fudbaler, najbolji strijelac u historiji jugoslavenskog fudbala sa 1301 postignutim golom. Bio je selektor jugoslavenske reprezentacije od 1994. do 1998., fudbalske reprezentacije Saudijske Arabije 2001. i makedonske fudbalske reprezentacije 2005. godine.

1961. - Američki atletičar afričkog porijekla Karl Luis (Carl Lewis), jedan od najuspješnijih sportista 20. vijeka, rođen je na današnji dan. U izboru MOO-a, 1999. godine, proglašen najvećim atletičarem 20. vijeka, iste godine u izboru renomiranog američkog časopisa “Sports Illustrated” proglašen je "olimpijcem vijeka", a sveukupno je, prema mišljenju mnogih, i najveći sportista svih vremena.

Rođena ledi Dajana Spenser, prva supruga britanskog kralja Čarlsa III

1961. - Rođena ledi Dajana Spenser (Diana Spencer), princeza od Velsa, prva supruga britanskog kralja Čarlsa III (Charles), koji je tada bio princ od Velsa. Počevši još 1980. godine, Dajana se angažovala u humanitarnim akcijama. Svoj utjecajni status koristila je kako bi smanjila diskriminaciju osoba oboljelih od AIDS-a. Kada je bilo uvriježeno mišljenje da se AIDS prenosi dodirom, Dajana je, među prvim slavnim osobama, javno sjela na krevet bolesnika i držala ga za ruku. Njenom podvigu divio se i tadašnji predsjednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton). Dajana se također zanimala za uklanjanje mina iz ratom pogođenih zemalja. Njene slike na kojima hoda kroz minsko polje u Angoli obišle su svijet. Britanski konzervativci odmah su je proglasili ludom, te je optuživali da se miješa u politiku. U augustu, tek nekoliko dana prije pogibije, posjetila je Bosnu i Hercegovinu, gdje se sastala sa žrtvama mina. Godine 1997., primila je Nobelovu nagradu za mir zbog pomaganja u čišćenju minskih polja. A 31. augusta, 1997., Dajana i njen partner Dodi al-Fajed (Fayed), poginuli su u saobraćajnoj nesreći u Parizu.

1967. - Pamela Deniz Anderson (Pamela Denise Anderson), kanadsko-američka glumica, foto-model, producentkinja i aktivistkinja za životinjska prava, rođena je na današnji dan. Najzapaženiju ulogu ostvarila je u američkoj seriji „Čuvari plaže“. Andersonova važi za seks-simbol devedesetih, a najpoznatija je po svojim pojavljivanjima u časopisu “Playboy”. Glumila je i u filmovima “Sirova pravda”, “Bodljikava žica” i “Plavuša i još veća plavuša”.

1970. - Rođena Tatjana Matejaš Kameron (Cameron), poznatija kao Tajči, jedna od najvećih jugoslavenskih i hrvatskij pop zvijezda ranih 1990-ih godina. Tajči je postala zvijezda pobjedom na Jugoviziji u Zadru s pjesmom »Hajde da ludujemo« nakon čega je predstavljala tadašnju Jugoslaviju na Pjesmi Evrovizije u Zagrebu 1990. godine, kada je osvojila 7. mjesto. U trenutku najveće slave i popularnosti, Tajči je ostavila sve i sreću potražila u Americi.

1997. - Umro američki filmski glumac Robert Čarls Daran Mičam (Charles Durman Mitchum), koji se pedesetih godina 20. vijeka proslavio ulogama nonšalantnih junaka izrazite personalnosti. Filmovi: "Priča o G. I. Džou", "Iz prošlosti", "Crveni poni", "Makao", "Anđeosko lice", "Druga prilika", "Rijeka bez povratka", "Bandido", "Lovci", "Najduži dan", "Eldorado", "Ancio", "Dobri momci i rđavi momci", "Zbogom, ljepojko", "Rajanova kći", "Jakuza", "Bitka za Midvej", "Marijini ljubavnici", "Ambasador".

Preminuo glumac Marlon Brando, dvostruki dobitnik Oskara

2004. - U Los Anđelesu preminuo glumac Marlon Brando, dvostruki dobitnik Oskara i jedan od najutjecajnijih glumaca dvadesetog vijeka. Brando je najpoznatiji po svojim ulogama u filmovima “Tramvaj zvani čežnja” i “Na dokovima New Yorka” koje je režirao Elia Kazan početkom pedesetih te svojim izvrsnim ulogama u “Kumu”, kao Vito Corleone, i “Apokalipsi danas”, kao pukovnik Walter E. Kurtz. Brando je bio i aktivist za građanska prava i član Indijanskog pokreta. Američki filmski institut proglasio ga je četvrtom najvećom muškom filmskom zvijezdom svih vremena.

2009. - Umro Karl Malden, pravim imenom Mladen Sekulović, američki glumac srpsko-češkog porijekla. Glumio je u više od 50 filmova, među kojima su najslavniji “Tramvaj zvani čežnja”, “Na dokovima New Yorka” i “Patton”. Godine 1952., dobio je Oskara za ulogu Mitcha u filmu “Tramvaj zvani čežnja”. Napisao je i knjigu “When do I start”, koju je pisao uz pomoć svoje kćerke.