Škorpioni sve češće naseljavaju brazilske gradove, upozoreno je u naučnom radu koji ukazuje da brza urbanizacija i klimatske promjene pogoduju rastu broja ljudi pogođenih njihovim ubodima. Prema podacima brazilskog zdravstvenog informacionog sistema, između 2014. i 2023. godine prijavljeno je više od 1,1 milion uboda škorpiona.

Studija objavljena u časopisu Frontiers in Public Health pokazuje da je broj prijava uboda porastao za čak 250 % u navedenom periodu. Kao ključne razloge autori navode neplanski provođenu urbanizaciju, visoku naseljenost i loše upravljanje otpadom.

Iako gradska naselja sve više zadiru u prirodna staništa škorpiona, istovremeno stvaraju i nova, povoljna okruženja za njihov opstanak i širenje.

- Urbanizacija u Brazilu duboko je promijenila ekosisteme - rekla je za The Guardian glavna autorica studije, Manuela Berto Puka, docentica na Državnom univerzitetu São Paulo.

Kanalizacije – idealno skrovište

- Gradovi nenamjerno nude sve što škorpionima treba: mnogo skrovišta u zidovima, odvodima, ruševinama i građevinskom otpadu, stalnu toplotu i pouzdan izvor hrane u obliku žohara i drugih urbanih beskičmenjaka - pojasnila je Puka.

Posebno su im privlačni topli kanalizacioni sistemi koji su gotovo bez predatora i bogati hranom. Neke vrste škorpiona mogu preživjeti i do 400 dana bez hrane, a sposobne su da se razmnožavaju bez parenja, što ih čini izuzetno teškim za suzbijanje.

Toplija ljeta, kao i naizmjenična razdoblja kiša i suša, dodatno pogoduju njihovom širenju, jer su prilagođeni vlažnim i toplim sredinama. Privremeni podaci za 2024. godinu pokazuju da su škorpioni odgovorni za gotovo 200.000 uboda i 133 smrtna slučaja. Istraživači procjenjuju da bi između 2025. i 2033. godine moglo doći do još dva miliona novih slučajeva.

- Stvarni razmjeri ovog problema vjerovatno su mnogo veći od onih prikazanih u zvaničnoj statistici - navode autori, dodajući da se mnogi građani odlučuju na kućno liječenje ili ga u potpunosti izbjegavaju.

- Radila sam u sredinama gdje je strah od uboda škorpiona svakodnevan, naročito u siromašnim i prenapučenim područjima. Brojke nam govore da će situacija u budućnosti biti još ozbiljnija - istakla je Puka.

Djeca i stariji najugroženiji

Prema navodima istraživača, oko 0,1 % prijavljenih uboda završava smrtnim ishodom, a najugroženiji su djeca i starije osobe. Iako se zdravi ljudi uglavnom potpuno oporave, mogu trpjeti jake bolove i nelagodu nekoliko dana. Simptomi uključuju bol, peckanje, oticanje, crvenilo, trnce i mučninu.

Prethodna istraživanja su pokazala da bi usljed klimatskih promjena moglo doći do širenja staništa škorpiona prema urbanim područjima. Brazil, Paragvaj, Bolivija, Meksiko, Gvajana i Venecuela posljednjih decenija bilježe značajan porast slučajeva škorpionizma – medicinskog stanja izazvanog ubodom – što je preraslo u ozbiljnu javnozdravstvenu prijetnju.

Prevencija i svijest

- Škorpioni žive u prenapučenim i vlažnim okruženjima. Održavajte prostorije čistim, zapečatite pukotine u zidovima, postavite mrežice na odvode i uvijek provjerite obuću, peškire i odjeću prije upotrebe - savjetuje Puka.

Ekologinja s Univerziteta u Redingu, dr Manuela González-Suarez, koja nije učestvovala u istraživanju, komentarisala je: "Brojevi su znatno veći nego što sam očekivala – ovo je ozbiljan porast.“ Ipak, dodala je da podizanje svijesti o problemu može rezultirati većim brojem prijava.

- Ljudi ne bi trebali paničiti zbog ovog istraživanja. Većina onih koje ubode škorpion neće imati teške ili smrtonosne reakcije. Stopa smrtnosti je niska u poređenju, na primjer, sobraćajnim nesrećama ili nasilnim zločinima - rekla je González-Suarez.

Brazilski zdravstveni sistem pruža besplatno liječenje, a protuotrov je dostupan u nekim bolnicama i hitnim centrima.

- U slučaju uboda, ne čekajte da se simptomi pogoršaju – odmah se obratite najbližoj zdravstvenoj ustanovi. Svi su ranjivi, naročito djeca – i najmanji ubod može biti koban - upozorila je profesorica Elijane Kandijani Arantes s Univerziteta u São Paulu.

Na kraju, Puka je istakla: "Jedna od najraširenijih zabluda jeste da su škorpioni naši neprijatelji. Oni se ponašaju defanzivno, a ne napadački. Dio su prirodnog svijeta i imaju važnu ekološku ulogu – od kontrole štetočina do očuvanja biološke raznolikosti.“